Kako negativni učinci i posljedice stresa mogu utjecati na poslovanje?
Anksioznost/tjeskoba, prirodna je reakcija na stres i opasnost, automatska je i urođena, stoga će se simptomi anksioznosti pojaviti uvijek kada smo joj duže vrijeme izloženi te kada postoji doživljaj opasnosti koji može biti objektivan ili subjektivan. Tijelo će se istovremeno pripremiti na reakciju borbe ili bijega, za što će koristiti mišićni sustav te se pojačano opskrbljivati kisikom i adrenalinom.
Adrenalin dovodi do ubrzanja rada srca, što se doživljava kao lupanje srca, povećava se napetost mišića, koja dovodi do glavobolje, bolova u vratu, ukočenosti, a može dovesti i do drhtanja mišića…
Srećom, mnogo toga možemo učiniti kako bismo dobro upravljali stresom i anksioznošću te se uspješno nosili s njihovim posljedicama. Dobro je znati da takva zahtjevna stanja imaju i svoju pozitivnu stranu te da predstavljaju izazov ljudskim mogućnostima. Mogu nam pomoći spoznati naše jake strane, iz njih možemo izaći osnaženi, s novim usvojenim vještinama koje nam mogu pomoći u nošenju s njima te njihovim rješavanjima.
Mehanizmi suočavanja sa stresom mogu biti usmjereni na rješavanje problema ili na rasterećenje emocija. Učinkovitost mehanizma ponajviše određuje situacija, no smatramo najkorisnijim koristiti obje vrste. Ljudi koriste različite mehanizme suočavanja sa stresom koji ovise o nizu čimbenika, poput okolnosti, duljine izloženosti stresu, mogućnosti utjecaja na okolnosti, doživljaju prijetnje, osobnim kapacitetima za nošenje sa stresorom i drugo. Osobe koje koriste mehanizme suočavanja primjerene stresnoj situaciji uspješnije se štite od negativnih posljedica stresa.
Preporuke za građane:
› prepoznajte što vas uznemiruje – izvore stresa, prepoznajte svoje reakcije/odgovore na stres (misli, osjećaje i ponašanje)
› izaberite način nošenja sa stresnom situacijom koji vam pomaže da se bolje osjećate, a da pritom ne ugrožavate svoje zdravlje
› izaberite strategije koje će vas osnažiti, a ne oslabjeti
› kombinirajte postupke rješavanja problema i postupanja s emocijama kada god je to prikladno situaciji
› zatražite i koristite podršku prijatelja, obitelji, socijalne mreže i stručnjaka
› zatražite savjet stručnjaka ako procjenjujete da vas stresna situacija previše uznemirava ili da se s njom ne možete nositi.
Kako bismo svi povećali svoju otpornost na stres, moramo brinuti o svom mentalnom zdravlju. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici. Mentalno zdravlje dio je općeg zdravlja, a ne samo odsutnost bolesti. Budući da je mentalno zdravlje prepoznato kao jedan od javnozdravstvenih globalnih prioriteta, 2018. godine donesena je Deklaracija o postizanju jednakosti za mentalno zdravlje za 21. stoljeće. Deklaracijom se daje poticaj i izražava spremnost za poduzimanje mjera i intervencija na globalnoj i lokalnoj razini kako bi se smanjio teret mentalnih poremećaja i drugih zdravstvenih stanja koji imaju utjecaj na mentalno zdravlje.
(Štrkalj Ivezić S, Štimac Grbić D, Kušan Jukić M. Zaštita mentalnog zdravlja u krizi. Medix 2020 Apr 30;26(141 Prilog 1):3-50.).
Kako negativni učinci i posljedice stresa mogu utjecati na poslovanje?
Uz neefikasnu radnu izvedbu i učinkovitost, poteškoće pri donošenju odluka, demotivirane i nezadovoljne zaposlenike, međuljudske i korporativne sporove, konflikte u radnom okruženju te visoke izravne i neizravne troškova za tvrtke, prema Europskoj agenciji za sigurnost i zdravlje na radu psihosocijalni rizici i stres na radu među najzahtjevnijim su problemima povezanim sa sigurnošću i zdravljem na radu:
› 50% izostanaka s radnog mjesta može biti povezano sa stresom
› Smanjeni učinak na poslu zbog stresa košta dvostruko više od same odsutnosti
› Stres na poslu može dovesti do 5 puta više nezgoda na radu
› Izostanci uzrokovani stresom traju 40% dulje od onih uzrokovanih drugim čimbenicima
› gotovo 80% poslodavaca u Europi zabrinuto je zbog stresa kod svojih radnika
› 40 % smatra da je psihosocijalnim rizicima svojih radnika teže upravljati nego drugim rizicima za poslovanje
› Tek manji dio organizacija na europskoj razini ima procedure za upravljanje stresom na radnom mjestu, navodeći osjetljivost teme i nedostatak stručnosti kao glavne razloge.
Europska komisija za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost, također je prepoznala važnost mentalnog zdravlja te je izdala Smjernice za provedbu sveobuhvatnog pristupa koje se temelje na dobroj praksi u područjima promicanja mentalnog zdravlja na radnom mjestu te zadržavanja posla i povratka na rad.
Konkretni ciljevi smjernica su sljedeći:
› smjestiti upravljanje pitanjima mentalnog zdravlja na radnom mjestu (prevencija, promicanje i povratak na rad) u kontekst Okvirne direktive i povezanog zakonodavstva te dobre prakse u tom području
› podići svijest o važnosti upravljanja mentalnim zdravljem i dobrobiti na radnom mjestu
› dati pregled nužnih postupaka upravljanja pitanjem mentalnog zdravlja na radnom mjestu za
poslodavce, sindikate, zaposlenike, kreatore politika i stručnjake
› dati praktične primjere načina na koji se to može učiniti s pomoću studija slučaja
› uputiti na druge relevantne izvore smjernica, istraživanja i informacija o politikama
Prepoznajte na vrijeme i Vi važnost tjelesnog i mentalnog zdravlja u svojim organizacijama.
Kako biste povećali svoju otpornost na stres i brinuli o svom tjelesnom i mentalnom zdravlju…
obratite nam se s povjerenjem!
Vaš Recroatia® tim